Stari grad Vrana vje dugo čuvao simbole vlasti, oznake hrvatskog kraljevstva, zbog čega je u Biogradu, obližnjoj kraljevskoj rezidenciji, je bila održana krunidba hrvatsko - mađarskog kralja Kolomana. Izgrađen u 9. stoljeću kao benediktinski samostan posvećen svetom biskupu Grguru, stari grad Vrana kontrolira velike zemljišne posjede i bogatu riznicu koja sadrži srebru škrinjicu sa svetim relikvijama svetog Grgura, ukrašenim križevima, kaležima i dvije zlatne krune s dragim kamenjem.
Povodom krunidbe u Solinu 1075-76g., kralj Zvonimir predaje zgradu, zajedno sa svim posjedom i bogatstvom papi, pa Vrana postaje prva stalna rezidencija Vatikana na istočnoj obali Jadrana. Sto godina kasnije u Vrani, templarski vitezovi, s Papom kao vlasnikom imanja, ojačavaju svoj položaj gradeći jake zidine i kule. Već u 13. stoljeću Templarski red se raspada. Poznat kao „samostan svih samostana“ koji je držao red sv. Ivana, grad zadržava prvorazredni politički položaj tijekom ostatka srednjeg vijeka.
U 16. stoljeću Tursko carstvo pretvara zgradu u vojnu utvrdu za vojsku od 150 konjanika i 100 pješaka, samo da bi mletačka vojska temeljito uništila svoje snažne zidine, tijekom oslobađanja Vrane 1647. godine, umanjujući njezinu stratešku važnost za sva vremena .
Slavna prošlost nekadašnjeg središta crkvene, političke i vojne moći danas je obrasla ruševinama, još uvijek čekajući da se tajne svojih brojnih vladara otkriju arheološkim istraživanjima.
№1 of 2 places in Vrana
№357 of 2178 places in Croatia
№1 of 1 Ruins and archeological sites in Vrana
№10 of 101 Ruins and archeological sites in Croatia