Predivna Dalmacija nije samo kristalno plavo more i rajske plaže. Ovo je regija duge, bogate, a često i burne povijesti. Do danas su se sačuvali brojni religijski spomenici, koji svjedoče o duhovnom životu raznih stanovnika ovog prostora. Oni koji svojem odmoru u Dalmaciji žele dodati i duhovni element, doći će na svoje: od rimskih hramova i staroslavenskih svetišta do srednjovjekovnih crkvi, relikvija i mjesta čudesnih događanja.

U ovom vodiču pročitajte o najzanimljivijim religioznim mjestima u Dalmaciji.

1. Katedrala Sv. Duje u Splitu - Među europskim katedralama splitska ima za sjedište najstariju građevinu - mauzolej rimskog cara Dioklecijana. U njoj, na koncu drugog milenija, povijest izmiruje pogansku antičku, kršćansku srednjovjekovnu i modernu baštinu. Mauzolej cara-progonitelja kršćana postaje sredinom 7. stoljeća katedralom u kojoj su na počasnim mjestima postavljeni oltari s relikvijama Svetog Dujma i Svetog Staša, mučenika pogubljenih u obližnjem Solinu.

2. Jupiterov hram u Splitu – Ovaj mali hram služio je u doba Rimljana slavljenju Jupiterova kulta. Leži na povišenom podiju, a ispred hrama stajao je trijem na šest stupova. Transformacija u Krstionicu dogodila se u kasnoantičko doba, a pod građevinom je napravljena kripta posvećena sv. Tomi. U Krstionici danas dominira secesijska skulptura svetog Ivana Krstitelja, djelo Ivana Meštrovića. Ispred krstionice je postavljena jedna od granitnih sfingi koje je Dioklecijan donio iz Egipta.

3. Katedrala sv. Jakova u Šibeniku - Šibenska katedrala sv. Jakova, koja je danas UNESCO-ova svjetska baština, jedan je od arhitektonskih vrhunaca Dalmatinske obale. Započeta početkom 15. stoljeća, trebalo je više od 100 godina da se dovrši pod početnim vodstvom venecijanskog arhitekta Antonija Dalla, a odgovornost je kasnije prešla na kipara Jurca Dalmatinca, a zatim na Nikolu Firentinca. Tijekom gradnje ugrađeni su različiti stilovi, uključujući gotičku donju razinu i renesansnu gornju razinu. Jedna od najzanimljivijih karakteristika je izvrstan friz s vanjske strane apside s više od 70 jedinstvenih lica koja predstavljaju obične ljude iz 15. stoljeća.

4. Brdo Perun u Podstrani – U nazivima raznih lokaliteta u Podstrani i okolnim mjestima sačuvali su se jedinstveni tragovi starih slavenskih vjerovanja, a koji su najstarije svjedočanstvo prisutnosti Hrvata na području današnje Hrvatske. Oni pružaju uvid u autentičnu kulturu i svjetonazor Hrvata prije pokrštenja. Najzanimljivije je brdo Perun, na čijem vrhu Perunsko se nalazilo svetište vrhovnog boga staroslavenskog panteona – Peruna. Perun je bio štovan među svim slavenskim narodima do pokrštavanja. Kao bog gromova i munja sa svojeg visokog prijestola na brdu on dijeli pravdu i održava red u svijetu. U kršćanstvu je Peruna najčešće zamijenio sv. Ilija., a njegovog sina Jarila sv. Juraj. Tako je i u Podstrani na mjestu Perunova kulta kasnije podignuta crkvica posvećena svetom Jurju.

5. Crkva svetog Donata u Zadru - Crkva sv. Donata u Zadru, srednjovjekovni spomenik iz 9. stoljeća, sagrađena na ostacima Rimskog foruma. U svojim počecima bila je posvećena Svetom Trojstvu, da bi kasnije preuzela ime biskupa Donata, koji je nadzirao gradnju crkve. U svom današnjem obliku, crkva je strukturirana kao cilindar unutar cilindra. Vanjski zid spaja se s unutarnjim zidom na prvom katu što stvara galeriju u unutarnjem cilindru. Unutrašnjost je završena stožastim krovom oslonjenim na šest pilastra i dva stupa koji su bili dio izvornog rimskog foruma. Tema Svetog Trojstva ogleda se u tri apside i troja vrata crkve. Crkva svetog Donata stoljećima je mijenjala svoju namjenu iz sekularne u religijsku i obratno. Zbog izvrsne akustike danas služi kao glavno mjesto u Zadru za koncerte i recitale i ostala kulturno-umjetnička događanja. 

6. Gospin otok u Solinu – U 10. stoljeću, na mjestu današnje crkve, hrvatska kraljica Jelena sagradila je dvije crkve: onu Blažene Djevice Marije i sv. Stjepana u kojima su pronađene grobna ploče kraljice Jelene i Jelenin sarkofag. Obje Jelenine crkve pripadaju redu takozvanih dvostrukih crkava. Prema srednjovjekovnoj navici, kraljevi su sahranjivani u crkvi u kojoj su okrunjeni pa se pretpostavlja da je crkva Gospe od Otoka bila krunidbena bazilika. Današnja crkva sagrađena je na istom mjestu, približno istih dimenzija, gdje se slavi svetkovina Rođenja Blažene Djevice. Godine 1998. papa Ivan Pavao II. Posjetio je ovo svetište i održao misu za mlade s Gospinog otoka.

7. Crkva sv. Konstancija u Jezerima na otoku Murteru - Crkva sv. Konstancija u Jezerima građena je krajem 18 stoljeća. Sv. Konstancije je zaštitnik od malarije, bolesti od koje su često umirali i stanovnici Jezera. Legenda kaže da su kamenje za izgradnju crkve nosili oboljeli od malarije. U trećem stadiju malarije, bolesnik ima visoku temperaturu. Tako bi bolesnici debelo odjeveni nosili kamenje uz brdo, u vrijeme ljetnih vrućina. Znojeći se, stigli bi do vrha i ozdravili jer uzročnik malarije ugiba na tjelesnoj temperaturi 39-40°C. Crkva je teško stradala tijekom Drugog svjetskog rata, ali je 1994. obnovljena na inicijativu mještana. Iz Perugie je u crkvu donesen i moćnik s relikvijama sv. Konstancija, a svake godine se na svečev dan 29. siječnja drži misno slavlje.

8. Crkva sv. Križa u Ninu - Crkva sv. Križa u Ninu sagrađena je u 9. stoljeću. Ona je najvrjedniji sačuvani spomenik starohrvatskog crkvenog graditeljstva i jedan je od simbola grada Nina. U vrijeme hrvatskih vladara služila je kao dvorska kapela obližnjega kneževa dvora. Crkva je sagrađena na ostacima antičkih kuća, a ti ostaci su i danas vidljivi. Zbog specifičnog položaja prozora i kuta padanja svjetlosti, ova mala crkva je svojevrsni kalendar pa se po sunčevim zrakama može odrediti točan položaj solsticija i ekvinocija.

9. Rimski hram u Ninu - U samom središtu Nina, na položaju nekadašnjeg rimskog foruma, nalaze se ostaci monumentalnog rimskog hrama, najvećega na istočnoj obali Jadranskog mora. Oni datiraju iz druge polovice 1. stoljeća poslije Krista, iz vremena vladavine cara Vespazijana (69.-79. godine nove ere). Njegovo se ime nalazi na natpisu uklesanom na frizu s pročelja hrama.

10. Otok Visovac na rijeci Krki - Maleni otok Visovac na rijeci Krki naselili su redovnici franjevci 1445. godine, koji su te godine prvotno izgradili samostan (kasnije srušen, a zatim obnovljen u 18. stoljeću) i crkvu 1576. Samostan sadrži niz dobro sačuvanih artefakta i knjižnicu. Tijekom burne povijesti on je bio i ostao otokom mira i molitve, a franjevački samostan tvrđavom duhovnosti i vjere. Zbog stoljetnog štovanja Majke Božje nazivaju ga Gospinim otokom. Visovac je oduvijek privlačio hodočasnike, koji i danas dolaze.